1. Politiziranje i „arizacija“ privatnog života u nacionalsocijalizmu
Žene u nacističkoj Njemačkoj su svoja politička i društvena prava izgubile nakon dolaska nacionalsocijalista na vlast 1933. godine: NSDAP (Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija) im oduzima pravo glasa i zabranjuje pristup vodećim stranačkim dužnostima, dok im se pristup visokom obrazovanju i poslovnom svijetu otežava i djelomice zabranjuje. Nacistička ideologija [...]
Poučavanje holokausta teška je i osjetljiva tema, no višestruko korisna u pedagoškom procesu: osim saznanja iz povijesti, učenici tu stječu i sposobnost donošenja vlastitih sudova te razvijaju kritički stav prema predrasudama, netoleranciji i rasizmu. Fokusiranje teme holokausta na ženske sudbine ima iste ciljeve, ali i dodanu vrijednost: ono se može razumjeti kao dio općenitijeg napora [...]
Bitna odlika postsocijalističkih društava nakon pada Berlinskog zida jest moralna dezorijentacija, kriza društvenih vrijednosti, nemogućnost lustracije, povijesni revizionizam, izjednačavanje nacističkih i komunističkih zločina, pokušaj da se jedinstveno iskustvo holokausta zlorabi kao metafora svakog masovnijeg stradanja nekog kolektiva u 20. stoljeću (Ash, 2002; MacDonald, 2003; Judt, 2005). Prevlast historiografske publicistike, ideološki indoktrinirani udžbenici i muzejske postave, [...]
Povijest žena još uvijek je zanemarena i nedovoljno prisutna u udžbenicima i nastavi povijesti. Usprkos procvatu povijesnih studija o društvenim i ekonomski uvjetima u kojima su živjele žene, o ženskoj kulturi i radu žena (Lee Downs, 2004), koji su u posljednjih tridesetak godina obilježili uglavnom, ali ne isključivo, američku i zapadnoeuropsku historiografiju, domaći pisci udžbenika [...]